Ako ste zainteresirani za neke od naših proizvoda, slobodno posjetite našu web stranicu ili nas kontaktirajte za detaljne informacije.
Sastav vlakana temeljna je odrednica rastezljivosti Visoka rastezljiva pređa . Pređe napravljene od vlakana koja imaju inherentnu elastičnost, poput spandexa (licra ili elastane), nude značajnu rastezljivost zbog svoje molekularne strukture. Ova vlakna imaju mogućnost izduživanja pod napetošću i vratiti se u svoj originalni oblik, čineći ih idealnim za aplikacije visokih rastezanja. Suprotno tome, tradicionalna vlakna poput pamuka, poliestera ili najlona nisu prirodno rastezljiva, ali se mogu pomiješati s elastomernim vlaknima kako bi se poboljšala njihova svojstva strije. Postotak elastomernih vlakana u mješavini pređe je kritičan; Veći sadržaj elastana općenito dovodi do veće rastezljivosti. Dakle, pravi spoj sintetičkih elastičnih vlakana i ostalih vlakana određuje koliko istegne konačni proizvod.
Struktura pojedinog vlakna ima značajan utjecaj na njegove karakteristike rastezanja. Na primjer, vlakna s većom kristalnošću (poput najlona ili poliestera) općenito su manje rastezljiva jer su njihovi molekularni lanci čvrsto pakirani i usklađeni u pravilnom uzorku, ograničavajući njihovu sposobnost izduživanja. Suprotno tome, vlakna s amorfnom strukturom (poput spandexa ili nekih oblika elastana) imaju više neuređeni raspored, omogućujući veću fleksibilnost i istezanje. Ova strukturna karakteristika izravno utječe na elastičnost pređe. Vlakna koja su više orijentirana duž svoje duljine ili ona s većom molekulskom masom pokazuju poboljšanu vlačnu čvrstoću, ali mogu imati niži potencijal rastezanja u usporedbi s vlaknima s slučajnijom molekulskom strukturom.
Konstrukcija pređe, posebno procese vrtenja i uvrtanja, igra ključnu ulogu u njegovoj rastezljivosti. Postoje različite metode konstrukcije pređe, kao što su svrštene pređe (izrađene uvrnutim vlaknima) i pređe od filamenta (izrađene od kontinuiranih vlakana). Metoda konstrukcije utječe na to koliko je pređa čvrsto ili labavo uvijena, što zauzvrat utječe na njegovo ponašanje. Na primjer, teksturirane pređe posebno se proizvode manipuliranjem pređe od filamenta za stvaranje Crimpsa, zavojnica ili petlji, što poboljšava elastičnost i istezanje pređe. Lagano iskrivljena pređa općenito će omogućiti više istezanja u odnosu na čvrsto iskrivljenu. Način na koji se vlakna usklađuju u prediva također utječe na njegovu sposobnost izduživanja - pređe koje su loše poravnane mogu imati nižu čvrstoću i vlačnu čvrstoću.
Iako su elastomerna vlakna poput Spandexa ključna za postizanje istezanja, elastičnost osnovnog materijala (poput pamuka, vune ili poliestera) također doprinosi ukupnoj rastezljivosti. Neka vlakna imaju ograničenu prirodnu elastičnost, pa se kombiniraju s rastezljivim vlaknima kako bi se stvorile pređe s poželjnim svojstvima. Na primjer, pomiješane pređe koje uključuju mješavinu poliestera i spandexa pružaju kombinaciju svojstava izdržljivosti i vlage koji se grickaju poliestera, zajedno s istezanjem i oporavkom elastomernih vlakana. Sposobnost osnovnog materijala da zadrži oblik i podržava rastezljivo vlakna utječe na cjelokupni osjećaj, habanje i performanse tkanine.
Količina rastezljivih vlakana u mješavini pređe jedan je od najznačajnijih čimbenika koji utječu na njegovu rastezljivost. Što je veći udio elastomernog vlakana (poput spandexa ili Lycra), to se više pređa može pružiti. Međutim, mora se održavati optimalni omjer i za funkcionalnost i za udobnost. Previše elastomernih vlakana može dovesti do prejednačene ili restriktivne tkanine, dok premalo možda neće uspjeti pružiti željena svojstva istezanja i oporavka. Sadržaj rastezljivih vlakana često je prilagođen namjeravanoj primjeni: na primjer, atletsko habanje može imati veći postotak strijelenih vlakana, dok bi svakodnevna odjeća mogla koristiti niži postotak kako bi osigurala udobnost i razumnu razinu rastezanja.
